3 mita o vitaminu C u njezi kože (i kako ostvariti puni potencijal)

3 mita o vitaminu C u njezi kože (i kako ostvariti puni potencijal njege)

Koliko ste puta čuli da se vitamin C nikako ne smije aplicirati prije odlaska na sunce jer uzrokuje hiperpigmentacije? Ili da se ne smije koristiti paralelno s drugim aktivnicama? U nastavku doznajte zašto ova 3 mita o vitaminu C još uvijek prevladavaju, zašto nisu (posve) istiniti, koji kontekst zapravo stoji iza ovakvih navoda i kako ostvariti puni potencijal njege ovim vrijednim antioksidansom.

1. Vitamin C se smije koristiti samo od jeseni i samo navečer

Još se uvijek vrlo često može čuti da vitamin C nikako nije za ljeto, još manje za jutarnju rutinu i razdoblje kad se izlažemo suncu. Nažalost, ti mitovi i dalje opstaju, unatoč tomu što su benefiti korištenja vitamina C u toplijim danima i ujutro itekako dokazani. Naime, antioksidansi su nužni kako bi ublažili i/ili prevenirali oštećenja izazvana slobodnim radikalima koji nastaju izlaganjem UV zrakama, odnosno suncu. Kožu je od sunca primarno potrebno štititi namjenskim proizvodima s UV filtrima, odnosno SPF-ovima. No, tu je zaštitu itekako moguće poboljšati i optimizirati. To je moguće upravo uz topikalne antioksidanse. U ovom slučaju, vitamin C ne apsorbira UV zračenje kao što to čine UV filtri, ali neutralizira njegovo štetno djelovanje što sam SPF ne radi na isti način. Time se sama zaštita na neki način "zaokružuje" i poboljšava.[1] Ono što je također važno naglasiti jest da se i to djelovanje vitamina C dodatno može pojačati uz druge antioksidanse, primarno vitamin E i feruličnu kiselinu.

Vitamin Emulsion C+

Ferulična kiselina tu je posebno interesantna budući da pokazuje izuzetno dvojako antioksidativno svojstvo - čuva samu formulaciju od oksidacije, ali i kožu od štetnog utjecaja sunca. Zanimljivo je da njezin učinak jača upravo izlaganjem UV zračenju. Zbog toga je korisna u proizvodima koji se nanose ujutro uz SPF. Slobodno koristite svoje proizvode s vitaminom C ujutro, pogotovo ako sadrže dodatak ferulične kiseline i vitamina E kao što je to slučaj kod Vitaminskog seruma C+ i Vitaminske emulzije C+. Izuzetak su formulacije koje sadrže i retinol ili recimo, AHA kiseline koje nije preporučljivo koristiti ujutro. U takvim slučajevima proizvod se može primjenjivati i uvečer.

2. Vitamin C se ne smije koristiti s retinolom i niacinamidom

Tehnički gledano, ovaj je mit nastao zbog činjenice da klasična askorbinska kiselina nije najbolji spoj s niacinamidom, posebice zbog različitih pH vrijednosti. Naime, da bi bila učinkovita i donekle stabilna, askorbinska kiselina zahtijeva vrlo niski, kiseo pH samog proizvoda. Niacinamid, pak, treba nešto viši i neutralniji pH. U tom se konkretnom slučaju, prilikom istovremenog nanošenja jednog proizvoda na drugi, može dogoditi razlaganje niacinamida (hidroliza) na koži, a takva reakcija može pobuditi tzv. blushing efekt, odnosno privremeno crvenilo. Ponavljamo, ovo vrijedi isključivo za čistu i klasičnu askorbinsku kiselinu, a danas je na tržištu čitav niz različitih derivata koji zahtijevaju gotovo identičan, neutralniji pH kao i niacinamid. Štoviše, neki su proizvodi i formulirani s obje aktivnice istovremeno.  

Što se tiče Professional seruma, Vitaminski serum C+ i Vitaminska emulzija C+ tehnički se mogu koristiti u istoj rutini s Vitaminskim serumom B3 zato što je riječ o etiliranoj askorbinskoj kiselini koja omogućava neutralniji pH proizvoda. U praksi, odluka o tome ipak ovisi o samoj koži, toleranciji i potrebama pa će većini ipak odgovarati dijeljenje proizvoda ujutro i uvečer ili pak alterniranje po danima. Isto vrijedi i za retinol – tehnički nema nikakve prepreke za istovremeno korištenje u istoj rutini, osim ako nije riječ o klasičnoj askorbinskoj kiselini koja je zbog svog kiselijeg pH nešto iritabilnija na koži. Druga "prepreka" je i to što se vitamin C preporučuje za jutro, a retinol za večer. Međutim, ako koži odgovara korištenje derivata vitamina C skupa s retinolom u istoj rutini, to je tehnički apsolutno u redu.

Professional Fluid SPF 50

3. Vitamin C nije pogodan u trudnoći i tijekom dojenja

S aktivnim sastojcima stvar je zapravo vrlo jednostavna. Tehnički gledano, u trudnoći se ne preporučuju samo derivati vitamina A (retinol, retinal, retinil palmitat i drugi oblici) zbog potencijalnog teratogenog djelovanja na plod u prvom tromjesečju. Ne preporučuje se niti salicilna kiselina kao aktivni sastojak (u višim dozama od oko 1% do 2%). Iako je važno slijediti takve naputke, posebice ako dolaze od samog liječnika, nije naodmet ni znati kako su to mjere predostrožnosti budući da se iz etičkih razloga stvarni utjecaj ovakvih aktivnica na trudnicama ne prati. Korištenje retinoida i salicilne kiseline tijekom dojenja stvar je prvenstveno dogovora s liječnikom, osobne odluke i preferencije. Tehnički, ako ne dolazi do direktnog kontakta kože na kožu i sličnih situacija, za to nema zapreka – pogotovo u slučaju proizvoda poput Mikroeksfolijanta koji na koži stoje tek nekoliko minuta i zatim se ispiru. Vitamin C, dakle, pogodan je za korištenje i u trudnoći i tijekom dojenja baš kao što donosi blagodati u oralnom obliku. Kad je kozmetika u pitanju, važno je znati provjeriti cjelokupnu formulaciju i procijeniti je li ista pogodna za korištenje u vašem slučaju.  

---

[1] Pumori Saokar Telang. Vitamin C in Dermatology. Indian Dermatol Online J. 2013 Apr-Jun; 4(2): 143–146. https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC3673383/, pristupljeno 4.10.2023.

Natrag na blog